Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da se kroz razgovore sa socijalnim partnerima o republičkom budžetu i ekonomskim reformama došlo do dobrih, održivih rješenja koja daju solidnu osnovu za poboljšanja koja su projektovana u narednom periodu.

Ona je zahvalila socijalnim partnerima koji su, kako je navela, dali nemjerljiv doprinos u izradi ovih dokumenata koji će biti usvojeni u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Cvijanovićeva je rekla da se iz ekonomskih reformi može vidjeti da je od suštinske važnosti jačanje privrede, rast plata u privredi, otvaranje novih radnih mjesta.

Prema njenim riječima, važna komponenta je i poboljšanje materijalnog statusa socijalnih, ugroženih kategorija u društvu, čiji položaj treba u kontinuitetu da se unapređuje.

"To smo radili u prethodnom periodu i nastavićemo i u narednom trogodišnjem periodu, ali isto tako da se ukupna priča oko javnih finansija dovede u bolji red i da sve to zajedno da glavne rezultate koji su usmjereni na povećanje zaposlenosti u realnom sektoru", dodala je Cvijanovićeva.

Ona je izrazila zadovoljstvo činjenicom da stagnira broj zaposlenih u javnom sektoru, dok se u realnom sektoru iz godine u godinu bilježe određena povećanja.

"Ovo je bila prilika da kroz konsultacije o izradi ovih dokumenata analiziramo i sve ono što smo uspjeli postići krajem 2016. godine, te kakvi su trendovi u ovoj godini", navela je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je podsjetila da se Srpska suočavala sa poplavama, sušom, te da je ostala bez finansiranja ogromnih iznosa koji su trebali da joj služe da bilježi bolje rezultate i ide puno brže naprijed.

"To je tih 748 miliona koji su blokirani na nivou Sarajeva, riječ je o sredstvima koja idu direktno u budžet od oko 250 miliona, a ostatak se odnosi na izgradnju saobraćajne infrastrukture, bankarskog sektora, podršku zapošljavanju od 40 miliona KM u realnom sektoru", navela je premijer Srpske za RTRS.

Ona je istakla da je Republika Srpska, uprkos svim tim problemima, zabilježila odlične rezultate, te navela da je prošla godina završena sa rastom od 3,5 odsto, što je najveći zabilježeni rast u cijeloj regiji.

"Važno je da su svi ti pozitivni trendovi nastavljeni u ovom periodu. Recimo, prošlu godinu smo završili sa rastom industrijske proizvodnje od 8,2 odsto i ove godine je to tako. Rast zapostelnosti u industrijskoj proizvodnji bio je 4,3 odsto, dakle to su pokazatelji koje želimo da nadograđuemo u budućem periodu", dodala je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je Republika Srpska ušla u fazu stabilizacije i kada je u pitanju budžetsko plaćanje i rast, jer je u prethodnih nekoliko godina i sa poslovnom zajednicom i svima ostalima provodila različite mjere koje su počele da daju rezultate.

"I zato smo uspjeli da završimo uspješno prošlu godinu, a da ova bude rasterećena bilo kakvih pritisaka su u pitanju plaćanja", rekla je Cvijanovićeva i kao primjer navela ažurnu isplatu podsticaja u poljoprivredi.

Kada je riječ o poslovnoj zajednici, Cvijanovićeva je napomenula da je Vlada u prethodnom periodu imala veliku intervenciju kada je uvela 200 KM neoporezivog dijela dohotka.

"Mi smo tada u privredi ostavili više od 90 miliona KM. Shvatili smo da oni treba da ostanu u privredi da bi generisali novo zapošljavanje, nove poslovne privredne aktivnosti", dodala je premijer Srpske.

Ona je navela da je bila još jedna intervencija kada je uvedena, i uprkos krizi i velikim problemima, zadržana smanjena osnovica za obračun poreza i doprinosa kada je u pitanju industrija tekstila i obuće, što je rezultiralo povećanim brojem zaposlenih u toj oblasti, povećanom aktivnošću i izvozom.

"Kroz dogovore sa poslovnom zajednicom, uveli smo i sistem multilateralne kompenzacije i cesije i do sada, u ovom kratkom periodu, imamo više od 550 miliona kompenzovanih obaveza, čime se pomaže likvidnost kada su u pitanju subjekti i u javnoj i privatnoj sferi. Mislim da je on već dao dobre rezultate i svakako ćemo ga nadograđivati", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da činjenica da kroz jednu kompenzaciju ima više od 900 subjekata koji u tome učestvuju, pokazuje da tu postoje veliki interesi.

"Kao nadogradnja svih tih mjera koje su počele da daju rezultate jeste da se smanje obaveze, odnosno oporezivanje na rad. Naša namjera je da se to svede na nivo iz 2008. godine kako je to tražila poslovna zajednica. NJihovo objašnjenje je da što se budu smanjivala opterećenja, oni će lakše izvršavati svoje obaveze, otvarati dodatni prostor za novo zapošljavanje", navela je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da su pri tome uvažene i sugestije sindikata, koji kažu da svako rasterećenje treba da se reflektuje i kada je riječ o statusu radnika.

"To treba da bude prostor za dodatno investiranje, ali mora da se odrazi na povećanje plata. To su stvari koje su zrele da se sada urade, napravljena je dobra priprema i nemam nikakvu sumnju da će to da se realizuje", istakla je premijer Srpske.

Cvijanovićeva je navela da je sa poslovnom zajednicom dogovorena i reforma Zavoda za zapošljavanje, koja će dati jasniju sliku kada je u pitanju aktivna ponuda radne snage, odnosno razdvojiće one koji spadaju u socijalnu sferu od onih koji su zaista aktivni tražioci posla.

"Vidjećete kako će drugačije izgledati statistika", rekla je ona i dodala da su to stvari koje je poslovna zajednica objeručke prihvatila i izrazila zadovoljstvo reformama koje su definisane.

Ona je istakla da se mora uvesti više discipline, te navela da Srpska izdvaja 60 miliona KM godišnje za plaćanje zdravstvenog osiguranja za nezaposlene. "To treba da bude zadržano, ali moramo da odvojimo ljude koji su definitivno u takvoj potrebi i nisu uopšte konkurentni na tržištu", dodala je ona.

Prema njenim riječima, u kontinuitetu se povećavaju prihodi, što govori da je i privredna sfera oživjela, da se lakše posluje, da je ta aktivnost veća nego što je bila, ali pokazuje i da kontrolni organi bolje rade svoj posao.

Cvijanovićeva je istakla da se moraju uvoditi određene olakšice, rasterećenja, ali i da je neophodna i rigorozna kontrola.

"Idemo na rasterećenja, ali idemo i na rigorozne kontrole. Ako nekoga rasteretite, onda naravno, u skladu sa onim što sindikat traži, prvo to se mora odraziti na plate radnika, a kao drugo mora se odraziti i na potrebe države da prikuplja sredstva za budžet i fondove svoje socijalne sigurnosti", dodala je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je jedno od opredjeljenja Vlade da se uhvati u koštac sa sivom ekonomijom.

Govoreći o minimalnoj plati u Srpskoj, Cvijanovićeva je rekla da je Vlada zauzela stav da do povećanja mora doći. "Ona mora da raste, tu nema dileme", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da će do nekog održivog rješenja doći do nove godine, nakon usvajanja republičkog budžeta i programa ekonomskih reformi.

Ona je podsjetila da je nekoliko godina unazad minimalna plata stagnirala i da je Vlada bila pokretač, saglasila se sa zahtjevima sindikata i
tada je ona povećana sa 370 na 395 KM.

Ona je napomenula da se u programu ekonomskih reformi da je neophodno podići nivo zaposlenosti u realnom sektoru, povećavati plate u tom sektoru da bi se smanjio jaz između tih plata i onih u javnom sektoru. "A kada se napravi jedna bolja osnova, onda će rasti i jedne i druge plate u nekom budućem periodu. To je glavno usmjerenje", dodala je Cvijanovićeva.

Govoreći o penzijama, Cvijanovićeva je rekla da i ranjivim kategorijama treba stalno poboljšavati materijalni status.

"Iako znam da je to nedovoljno, imaćemo za par mjeseci dodatno povećanje penzija od dva odsto, što će biti 17,5 odsto povećanje u periodu od nešto malo više od tri i po godine", dodala je premijer Srpske.

Na pitanje da li će i sa sindikatima biti potpisan memorandum kao i sa poslodavcima, Cvijanovićeva je rekla da se još pregovara i da bi Vlada to voljela.

"Nije isključeno, znamo šta je interes sindikata, to je i naš interes i ta borba za prava zaposlenih ostaje opredjeljenje Vlade, na njima je da li ćemo /potpisati/", dodala je Cvijanovićeva.

Ona je ponovila da Vlada dijeli stav sindikata da se treba povećati minimalna plata i želi da dođe do dogovora između svih socijalnih partnera.

"Apsolutno podržavam ideju da treba postići dogovor oko opšteg kolektivnog ugovora, ali i praviti osnovu za buduće vrijeme da možemo govoriti o rastu plata i u privatnom i u javnom sektoru, ali prevashodno je važno da se sada usmjerimo na realnu sferu", dodala je Cvijanovićeva.

Govoreći o naknadama za nezaposlene porodilje, Cvijanovićeva je istakla da je ponosna što je ona kreator te mjere i izrazila zadovoljstvo da se prvi put na taj način tretiraju nezaposlene porodilje u Srpskoj.

"To je pronatalitetna i socijalna mjera, smanjujemo jaz između zaposlenih i nezaposlenih. To je zaista revolucionarna priča i ja sam jako ponosna na to, ali je ova tema zapala u neki ćorsokak, jer je oko toga krenulo politikanstvo", rekla je Cvijanovićeva i naglasila da tako važnoj mjeri nije mjesto u politikantskim okvirima.

Ova mjera, kako je navela, će iduće godine podrazumijevati 16 miliona KM da bi se obezbijedile nezaposlene porodilje.

Cvijanovićeva je istakla da se zakonom regulišu buduće, a ne prošle stvari.

"Treba da gledamo da zakon počne da se primjenjuje i na koji način da reagujemo prema onima koji su došli na polovinu, a nisu ostvarili ovo pravo", rekla je, između ostalog, Cvijanovićeva.

Ona je navela da se u okviru reformi koje su predvidjeli sa poslovnom zajednicom tretira i refundacija porodiljskog odsustva i trudničkog bolovanja zaposlenih te da je postignut dogovor o postepenom preuzimanju obaveza od države, odnosno o bruto refundiranju tih troškova.

(Srna)