Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Usjekovanje glave svetog Jovana Krstitelja.

Stradanje Jovana Krstitelja desilo se za vrijeme cara Iroda Antipe, koji je bio sin Iroda Starijeg, ubice vitlejemske djece rođene za vrijeme Isusa Hrista.

Taj Irod bio je oženjen ćerkom arapskog kneza Arete. On je otjerao svoju zakonitu ženu i uzeo sebi za ljubavnicu Irodijadu, ženu svoga brata Filipa.

Protiv ovog bezakonja ustao je i Sveti Jovan, a to ga je koštalo tamnice. Tokom jedne zabave na kojoj je igrala Salomija, ćerka Irodijadina i Filipova, odlučeno je da se svetom Jovanu odsječe glava. Svojim trbušnim plesom Salomija je uspjela da omađija već pijanog cara, i po nagovoru majke mu je tražila glavu svetog Jovana na tanjiru. Car je to odmah i naredio.

Tako je stradao veliki svetac, a Irodijada je njegovu glavu zakopala u svom dvorcu. Tijelo su sahranili Jovanovi učenici u Palestini.

U narodu, ovaj praznik ima dugu tradiciju i spada u grupu velikih praznika, koji se posebno poštuju. a izbjegava se bilo kakav rad, kako napolju, tako i unutar kuće.

Naročito je rasprostranjeno vjerovanje da se na današnji dan ne jede i ne pije ništa što je crveno, jer to podsjeća na prolivenu krv Jovanovu. Zato djeci ne daju da jedu paradajz, breskve, jabuke i bilo šta drugo crvene boje.

Vjeruje se, naime, da će oni koji poštuju ovo pravilo živjeti u sreći i blagostanju čitave godine, dok će onima koji daju djeci takvu hranu – sve “ići naopako”.

Takođe, dan se provodi u strogom postu i uzdržavanju od zlih misli i djela.