Na putevima u Srpskoj od januara do septembra poginulo je 98 ljudi, teške povrede zadobilo je 528 lica. Crna je to statistika MUP Srpske.
Najsmrtonosniji i najopasniji put u Srpskoj je Karanovac - Crna Rijeka na izlazu iz Banjaluke prema Jajcu. Na toj dionici je u prvih devet mjeseci poginulo devet, a teško povrijeđeno šestoro ljudi. Po nalogu saobraćajne inspekcije, dionica u mjestu Surjan je dodatno obezbjeđena.
"Postavljene su na dvije loakcije zaštitne ograde, jedna zaštitna ograda duga je 152 metra, a druga zaštitna ograda duga je 512 metara.Radovi i postavljanje zaštite ograde i obilježavanje krivine urađeni su u sklopu redovnog održavanja i vrijednost tih radova je bila oko 110.000 maraka", rekla je Natalija Kostrešević, portparol JP "Putevi RS"
U programu "Puteva" Srpske, koji su zaduženi za 4.100 kilometara saobraćajnica, do kraja godine je planirano dodatno obezbjeđivanje još dvije "crne tačke" na putevima. Jedne na dionici u Klašnicama a druge u mjestu Tutnjevac kod Prnjavora. U "Putevima" čekaju zvaničnu statistiku policije, kako bi planirali novac za radove na "crnim tačkama" u sljedećoj godini.
"Za identifikaciju opasnih mjesta potreban je duži vremenski period. Tako da se u toku jedne godine osnovni parametri za identifikaciju opasnih mjesta je da se u roku od tri godine na određenoj dionici mora desiti veći broj saobraćajnih nesreća, nažalost sa smrtnim ishodom da bi onda bila uzeta u obzir kao 'crna tačka'", rekla je Natalija Kostrešević, portparol JP "Putevi RS".
Iz Ministarstva saobraćaja poručuju, da su u "Putevima" dužni da dio novca od registracije vozila odvoje za bezbjednost saobraćaja.
"Zato što smo mi stvorili preduslove i obavezu prema JP 'Putevi' da izdvajaju. Ako oni u toku godine oko 25 miliona maraka, nešto više prihoda imaju od registracije vozila, znači najmanje pet odsto od tih sredstava bi trebalo da izdvoje. Znači milion i nešto bi trebali da izdvoje za sanaciju opasnih mjesta", rekla je Nataša Kostić, pomoćnik ministra saobraćaja i veza RS.
Hoce li tako i biti, u "Putevima" će tek da odluče. I to na osnovu planova i programa rada za sljedeću godinu, koji moraju da dobiju blagoslov skupštine akcionara preduzeća i Vlade RS.
