Čovjek koji je oslobodio Banjaluku

Autor Natasa Novakovic, ATV

Objavljeno: 10:40, 22.04.2017

Šesta krajiška brigada 22. aprila 1945. godine trijumfalno je umarširala u Banjaluku, oslobodivši je tako od fašista. Ovo je priča o komandantu te brigade, general-majoru JNA i narodnom heroju Jugoslavije Milančiću Miljeviću.

Milančić Miljević rođen je 16. avgusta 1909. godine u selu Jelašinovci, kod Lušci Palanke, u blizini Sanskog Mosta. U rodnom selu Milančić je završio osnovnu školu i bavio se zemljoradnjom sve do početka Drugog svjetskog rata. Tada se se sa njim desila čudesna transformacija – iz zemljoradnika u ratnika.

“Nizak, a širok kao hrast, težak Miljević Milančić, prevrtao je od jutra do mrkle noći jalovu grmečku zemlju na parcelama očeva zdanja. On je za nju bio srastao, kao što se stijenje sraste, da ga ni potresi ne mogu odvojiti ni rascijepiti.

Živio je težak Milančić u svojoj kolibi u velikoj porodici svog oca, dani su mu promicali u napornom, ratarskom radu, a noći u počinku.

Ništa Miljević Milančić nije tada želio, no samo da ljetina dobro ponese i činilo mu se da svijet umire tamo za živicom njegove njive. A u isto vrijeme događalo se mnogo čuda u svijetu.

Miljeviću nije bilo do njih. I on, da ga ne pozvaše u rezervu, ništa ne bi jasno shvatio ni razumio.

oslobod2

Ali, nekoliko mjeseci u truloj vojsci, koja se i bez rata raspadala, u težaka Miljevića Milančića zasjekoše duboke i snažne tragove, da ih se ni do danas nije osobodio. Činilo mu se, da lagano ide u propast, a kakvu, to nije znao.

Najzad dođe rat. I Milančić odjedanput kao da nestade sa svojim starim izgledom i srcem; u njemu se tih dana rodilo nešto novo i samom mu nepoznato.

Bježeći kući, gledao je kako su rodna ljevčanska polja ogoljela, sretao je izbezumljene ljude i zapaljene kolibe, vidio je teško rodilo klasje kako se bolno lelulja, a nema težačke ruke da ga prihvati.

Srce seljana Miljevića stišće se od jeda, kao da će prepući. I eto, kako se tada stislo i zatvorilo, nikad se više nije moglo razlediti. Iščezla je iz njega ljubav prema zemlji, a otkucavala s njim neka suluda, jetka mržnja.

Došavši u selo, ogorčeni Miljević skupi ljude i pozva ih da nikome živom ne dopuste ući u selo. Tu pod gudurama mračnog i divljeg Grmeča, nekoliko Palančana, što ih je predvodio Miljević, postadoše branik ljudi i planine…”

oslobod3

Ovako u tekstu objavljenom 1951. godine u Ilustrovanom Vjesniku novinar tog lista Zlatan Jukić opisuje Miljevića.

Milančić se već u ljeto 1941. godine našao u prvim ustaničkim odredima. Bio je jedan od vodećih ljudi u organizaciji napada na ustaške posade i borbama za odbranu sela od ustaša.

Bio je inicijator partizanskih akcija na neprijateljske posade i komunikacije, a posebno na železničkoj pruzi Prijedor – Drvar.

U svim akcijama isticao se svojom hrabrošću, čime je veoma brzo stekao ugled i povjerenje boraca, ali i naroda. Januara 1942. godine je bio postavljen za zamenika komandanta Prvog bataljona Prvog krajiškog partizanskog odreda.

Kao komandant Šeste krajiške udarne brigade 22. aprila 1945. umarširao je trijumfalno u Banjaluku, oslobodivši je od fašista.

Njegova brigada je poznata i po tome što je jedina od svih partizanskih jedinica uspela da zarobi nekog njemačkog komandanta – nosioca Hitlerovog krsta prvog reda, plemića Haberlejna.

Miljević je 22. aprila 1944. organizovao i prvu fudbalsku utakmicu, a osnovao je i prvi fudbalski klub u bivšoj Jugoslaviji – Podgrmeč iz Sanskog Mosta.

Nakon oslobođenja, nastavio je vojnu karijeru u JNA. Nalazio se na dužnosti komandanta grada Banjaluka, načelnika vojnog okruga i drugim dužnostima. Godine 1963. je penzionisan i preveden u rezervu u činu general-majora.

Nakon odlaska u penziju, posvetio se organizovanju borbi bikova na Grmečkoj koridi. Bio je i strastveni lovac i vozio je moskviča. Preminuo je 28. septembra 1983. godine.

Miljević je nosilac Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja. Ordenom narodnog heroja, odlikovan je 20. decembra 1951. godine.

Bista Milančića Miljevića od 2010. godine krasi Trg palih boraca u Banjaluci.

(Mondo.ba)

Izneseni komentari su lični stavovi autora i ne predstavljaju stav redakcije ATV portala.
Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone