Trigliceridi, masnoće koje unosimo hranom, djeluju poput teških droga na mozak koji nije u stanju da napravi razliku između te dvije supstance, jer one direktno utiču na istu oblast.
Istraživači francuskog Nacionalnog centra za naučno istraživanje (CNRS) tvrde da ljudski mozak zapravo ne razlikuje čokoladnu tortu od kokaina.
Naime, trigliceridi, masnoće koje unosimo hranom, djeluju poput teških droga na mozak koji nije u stanju da napravi razliku između te dvije supstance, jer one direktno utiču na istu oblast – dio povezan sa tumačenjem zadovoljstva i nagrade.
Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu boljeg sagledavanja uzroka kompulsivnog ponašanja gojaznih osoba.
- Zašto smo u stanju da ustanemo noću da bismo pojeli kockicu čokolade, ali se nikada ne budimo zbog šargarepe? Hrana je biološka potreba, ali obroke najčešće doživljavamo kao zadovoljstvo, a upravo nas taj osjećaj tjera da posežemo za hranom – objašnjavaju francuski naučnici.
Svake godine 2,8 miliona ljudi u svijetu umre od posljedica gojaznosti ističu oni, navodeći kao glavni uzrok disbalans između unijetih i potrošenih kalorija.
Ova patologija je, takođe, rezultat hemijskog procesa u mozgu. Šećer i masnoće su izvor energije za organizam, ali je mozgu, za funkcionisanje, potrebna samo glukoza.
U dijelu mozga koji je povezan sa zadovoljstvom i nagrađivanjem nalazi se enzim koji razgrađuje trigliceride – koji se nalaze u namirnicama bogatim zasićenim mastima kao što su pojedine vrste mesa, sir ili čokolada, a naučnici su pokušali da objasne taj proces.
Testirali su miševe kojima su direktno u mozak ubrizgali trigliceride da bi potom posmatrali promjene u njihovom ponašanju. Miševi su djelovali siti i bili su manje motivisani da aktiviraju polugu kako bi dobili neku poslasticu. Njihova ishrana je bila uravnotežena – jeli su kako namirnice bogate masnoćama tako i jednostavniju hranu.
Ponašanje miševa kojima je pomenuti enzim bio genetski eliminisan, bilo je obrnuto. Kod njih trigliceridi nisu bili razgrađivani u mozgu, te su oni pokazivali daleko veću motivaciju da dođu do poslastice i češće posezali za namirnicama bogatim masnoćama.
Što je izlaganje trigliceridama bilo duže, to su miševi bili više lijenji i halapljiviji.
- Idealni uslovi za dobijanje na kilaži. Mozak se prilagođava kako bi dobio poslasticu, slično mehanizmu koji se javlja pri konzumiranju droga - navode istraživači.
Tako hrana bogata masnoćama gojaznima postaje nagrada baš kao i teške droge za narkomane.
- Naši rezultati po prvi put pokazuju da trigliceridi mogu da djeluju poput teških droga na mozak, po sistemu “nagrađivanja”, kontrolišući hedonističku komponentu ishrane – zaključili su stručnjaci CNRS-a.
