Predsjednica vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je u intervjuu za "Fajnenšel tajms" da "od Srbije ne bi trebalo tražiti da bira između Zapada i Rusije".

Fajnenšel tajms navodi da je Ana Brnabić "insistirala na tome da veze Srbije sa Moskvom nisu prepreka njenoj kandidaturi za članstvo u Evropskoj uniji".

FT navodi da je "izborom stručnjaka za reforme Ane Brnabić u junu poslat signal da je Beograd ulazak u EU postavio kao najvažniji cilj", ali da "put Srbije ka EU ostaje maglovit zbog raznolikog nivoa napretka kada su u pitanju reforme, umora od proširenja u evropskom bloku i skepticizma vezanog za političke, vojne i ekonomske veze Beograda sa Rusijom".

U uvodu intervjua takođe piše da "evropski zvaničnici - koji pokazuju sve više opreza povodom uticaja Rusije na Balkanu – optužuju Moskvu da podstiče nemire u regionu i s oprezom gledaju na balansiranje Beograda između Istoka i Zapada", kao i da "SAD takođe od Beograda traže da se jasno izjasni u vezi sa strateškim smjerom u kojem ide, pa je visoki američki diplomata ovog mjeseca upozorio Srbiju da 'ne može da sjedi istovremeno na dvije stolice'".

FT navodi da je premijerka Brnabić u intervjuu rekla da "integracija u EU ostaje glavni spoljnopolitički cilj".

"Nije fer tražiti od Srbije da bira i odlučuje se i ja smatram da to nije potrebno. Mi nismo ni proamerički ni proruski, već prosrpski orijentisani. Naš strateški fokus je na (članstvu u) EU i gdje god da odemo, s kime god da pričamo, mi to govorimo", rekla je Ana Brnabić.

Kako se navodi, "na Zapadu obrazovana Brnabić, specijalista za reformu javnog sektora koja je, takođe, prvi javno deklarisani gej lider u istočnom dijelu Evrope, raskinula sa tradicijom rusofilskih moćnika u visokim ešalonima vlasti".

"U kancelariji Brnabićeve – koja se nalazi preko puta ruine koja je ostala od nekadašnjeg Generalštaba Vojske Jugoslavije, koji je NATO bombardovao 1999. godine – na stolu su poslagane gomile podebelih izvještaja. Na jednoj polici okačen je dres fudbalskog kluba Crvena Zvezda, poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ju je postavio i sa kojim ona kaže da 'u potpunosti dijeli' stavove, Brnabićeva pokazuje da je navijač ovog kluba", piše FT.

List navodi da je "Vučić, koji je i dalje najmoćniji političar u zemlji, ove godine od ruskog predsjednika Vladimira Putina prihvatio poklon u vidu šest borbenih aviona ‘mig 29'" i da se Vučić "nada tenkovima i sistemu protivvazdušne odbrane tokom 2018", kao i da "Moskva podržava srpske diplomatske pozicije u UN – prije svega odbija da prizna nezavisnost Kosova".

FT napominje da je "istovremeno kao prioritet postavila reforme namenjene za ulazak u EU, cilj za koji Brnabićeva navodi da je ‘izvodljiv' do 2022. godine, iako se (Srbija) opire pritisku da se pridruži EU sankcijama protiv Moskve zbog pripajanja Krima" i podseća da su "zvaničnici EU izjavili da bi novi članovi mogli da pristupe do 2025, ali da nema rokova".

"Članstvo u EU prisililo bi Srbiju da se odlučnije prebaci na zapadnu stolicu, da stane uz pozicije spoljne politike EU, okonča specijalne trgovinske aranžmane sa Rusijom i po mogućstvu restrukturiše energetsko tržište, kojim dominira NIS, naftna i gasna kompanija u vlasništvu 'Gasproma'", navodi FT.

Brnabićeva, kako se ocjenjuje, "umanjuje značaj traženih kompromisa", kaže da su "percepcije dubine veza Beograda sa Moskvom preuveličane" i ukazuje na mnogo veće investicije iz EU i trgovinsku razmjenu sa njom.

FT ističe da Brnabićeva kaže da je "Srbija 'u pravom smislu neutralna' po vojnim pitanjima, ukazujući na članstvo u NATO programu Partnerstvo za mir".

Kako se dodaje, "diplomate opisuju ovu 42-godišnjakinju kao pametnog i efikasnog iskrenog pregovarača koji je osmislio jasnu podelu poslova sa svojim mentorom Vučićem, što joj dozvoljava da se koncentriše na javni sektor i ekonomske reforme".

FT citira neimenovanog zapadnog zvaničnika koji kaže da "ona nije tipičan muški balkanski političar, kojem je neophodno da stvara haos na dnevnoj bazi da bi preživeo".

List primjećuje da se njen mandat poklopio sa jačanjem privrede Srbije, kojoj je projektovan rast od tri odsto u 2017. godini, kao i primarni fiskalni suficit, skoro tri godine nakon što je Beograd pristao na aranžman iz predostrožnosti sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Brnabićeva, kako se navodi, "ne vidi potrebu za obnavljanjem stendbaj aranžmana o zajmu od MMF-a naredne godine i dala je najjasniju indiciju do sada da će umjesto toga težiti manje obavezujućem dijalogu sa fondom čije je sjedište u Vašingtonu".

"Nisu nam potrebni nikakvi novi finansijski aranžmani sa MMF-om", rekla je Brnabićeva i pozvala na manje konzervativan pristup fiskalnoj politici sa ciljem promovisanja privrednog rasta većeg od 3,5 odsto.

Fajnenšel tajms navodi da je Brnabićeva rekla da će "Beograd verovatno pristati na 'instrument koordinacije politike' sa MMF-om od aprila, koji bi zadržao ulogu procenitelja politike što bi pomoglo uvjeravanju stranih investitora u reformski napredak Srbije".

(Tanjug)