U potrazi za poslom, građani na adrese poslodavaca često šalju biografije koje ih u startu eliminišu iz trke za posao.
Naime, iz njihovih CV obrazaca ponekad se ne zna "da li su pošli ili su došli", jer u prvi plan stavljaju podatke koji se od njih uopšte ne traže, dok one koji su obavezni izostavljaju, a sve uz pravo šarenilo pravopisnih i materijalnih grešaka.
Što je još apsurdnije, na oglase za određeni posao nerijetko se javljaju i oni koji uopšte ne posjeduju traženu struku, valjda računajući na vještine i znanja, koja poslodavcima ne znače ama baš ništa.
U jednoj banjalučkoj firmi nedavno su raspisali kokurs za dva administrativna radnika, na koji se prijavilo čak 85 kandidata.
Među njima je bilo i zanatlija koji su se nadali da odsustvo završene srednje ekonomske škole ili fakulteta mogu da nadomjeste “spremnošću na timski rad”, “brzim učenjem i napredovanjem”, “šarmom”, “komunikativnošću i ljubaznošću”. Umjesto da navedu koji jezik govore, pojedinci su smatrali da je bitnije da naglase da nisu u braku i da ne planiraju porodicu, te da posjeduju vozačku dozvolu – ni manje, ni više nego za kamion?!
Očigledno da nisu svjesni da biografija – ako i nije presudna za dobijanje posla – svakako pokazuje koliko su kandidati profesionalni i koliko je njihova želja za zaposlenjem ozbiljna. Još ako je njihov CV “garniran” slovnim i gramatičkim greškama, sve djeluje neuredno, neprecizno i neobavezno, tako da u startu bivaju okarakterisani kao kandidati koje je bolje izgubiti, nego naći.
U Agenciji za posredovanje pri zapošljavanju “Spektar” kažu za Srpska Cafe da je najčešća greška prilikom konkurisanja za posao to što ljudi ne pročitaju sadržaj i uslove konkursa.
"Prijave sa, a ne ispunjavaju neke od osnovnih uslova za zapošljavanje?! Jedna od standardnih grešaka koje rezultuju nepozivanjem na razgovor je to što pošalju samo biografiju, bez ikakvog propratnog teksta u obraćanju, a, na primjer, konkurišu za neko ozbiljnije radno mjesto. Dešava se i da sadržaj biografije nije prilagođen konkursu, pa su navedene stavke koje ih čine nezanimljivim, odnosno, ne napišu CV tako da bude interesantan onome ko ga bude čitao", kaže direktor “Spektra” Miroslav Vukajlović.
Dodaje da je važno i to da se kandidati potrude da saznaju nešto više o potencijalnom poslodavcu.
"Jedan od razloga eliminacije je i ubacivanje u CV fotografije, koja je neprimjerena konkursu", ističe on.
Prema njegovim riječima, u “Spektru” u startu odbacuju biografije iz kojih se vidi da lice ne ispunjava zahtijevane uslove, gdje je očita nekultura u obraćanju, loše sročena aplikacija, neprimjerena slika.
"Pretpostavljam da se ljudi prijavljuju na oglase za poslove za koje ne ispunjavaju uslove jer se nadaju da, ipak, postoji neka šansa da će ih potencijalni poslodavac pozvati na razgovor. Međutim, taj se poziv uglavnom nikad ne desi. Takođe, razlog slanja neupotrebljivih biografija je što se isti ljudi, često, na isti način prijavljuju na različite konkurse", ističe Vukajlović.
Savjetuje da bi im bolje bilo da energiju usmjere na poboljšavanje vlastite aplikacije, kako bi se svidjeli onome ko bude čitao njihov CV.
"Živimo u vremenu kada poslodavci nemaju prostora za zapošljavanje lica koja ne mogu na brzinu dokazati vlastiti potencijal. A on se, između ostalog, dokazuje i činom apliciranja za posao", kaže Vukajlović.
Direktni kontakt najvažniji
Poslodavci smatraju da su nepotpune i nepravilno napisane biografije gubljenje vremena i za kandidate i za poslodavce.
"Oni koji konkurišu za posao treba da se potrude da navedu sve podatke koji se traže, jer je to način da uđu u uži izbor i eventuelno dobiju posao. Međutim, zbog činjenice da je na našem tržištu sve manje posla, ljudi se prijavljuju i na konkurse koje ne mogu da ispoštuju, nadajući se da postoji neka šansa da prođu. U svakom slučaju, smatram da je ipak najbitniji direktni kontakt između kandidata i poslodavca", kaže za SrpskaCafe predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić.
(Srpska Cafe)
