Bili su na rubu propasti, a danas su ekonomsko čudo EU

16:35, 07.03.2018.
Thumbnail

Prije šest godina, Portugal je 2011. godine zbog krize uzeo kredit od 78 milijardi evra od EU i MMF-a.

Nezaposlenost je bila velika. Na vrhuncu 2013. godine iznosila je čak 17,5 odsto, a paraleleno sa tim rasla je i stopa bankrota firmi - čak 41 odsto zatvorilo je svoja vrata. Zemlji se previđala neslavna sudbina Grčke, ali danas Portugal je najsjajna zvijezda na ekonomskom nebu EU.

Koliko je ekonomija Portugala porasla možda najbolje govori poređenje sa drugim zemljama EU. Podaci za četvrti kvartal pokazuju da je Francuska zabilježila rast od 0,6, Španija 0,7, Italija  0,3 i Holandija 0,8 odsto. Portugal?  Čak 2,7, navodi "Tajms".

Sve to danas deluje gotovo nestvarno ako je poznato da je ta zemlja uz Grčku i Španiju bila jedna od evropskih nacija koju je najjače pogodila kriza. Slamka spasa u tom trenurku bio je MMF i međunarodni kreditori koji su zahtjevali oštre mjere štednje.

U prvi mah to je i učinjeno. Tadašnja konzervativna vlada podigla je PDV, uveden je dopunski porez na prihode, plate, penzije i doprinosi su smanjeni, a povećan broj radnih dana. Sve to nije dalo rezultata.

"Vudu ekonomija"

Ekonomski oporavak došao je tek 2015. godine sa promjenom vlasti. Formirana je socijalistička partija uz podršku ekstremne ljevice koja je napravila zaokret u odnosu na dotadašnji pristup.

Umjesto štednje, nova vlada zastupala je stav da treba pojačati potrošnju. Nova vlada obećala je da će povećati minimalnu platu, poništiti ranija uvećanja poreza, vratiti plate i penzije na nivo prije krize, pa su plate u javnoj administraciji porasle i do 30 odsto, a vraćeni su i prethodno otkazana četiri javna praznika. Socijalna davanja za siromašne su povećanja, dok su luksuzni porezi nametnuti domovima vrijednijim od 600 hiljada evra, piše "Gardijan".

Novi premijer Antonio Košta tvrdio je da je štednja vratila zemlju tri decenije unazad, a ekonomski pristup koji je njegova vlada imala, protivnici su posprdno nazivali "vudu ekonomija", najavljujući gotovo izvesnu katastrofu. Dogodilo se upravo suprotno.

Portugal je stao na svoje noge.

Sa novim pristupom, Portugal je uspio i da privuče nove investicije i da poveća plate i penzije i da smanji fiskalni deficit. Sve to ne bi bilo moguće da Lisabon nema odlične odnose sa Njemačkom, koja je i jedna od najvećih investitora u Portugalu.

Ipak, rezultati su impresivni. Do kraja 2016. godine, nešto više od godinu dana od formiranja nove vlade, vlasti su mogle da se pohvale održivim ekonomskim rastom i skokom od 13 odsto u investicijama.

"Smanjenje plata je najjednostavnije rješenje, ali je uvijek i loše"

U nedavnom intervjuu za Dojče vele, ministar finasija Portugala Manuel Kaldeira Kabral pojasnio je kao je Portugal postao malo ekonmsko čudo EU.

- Ukinuli smo politiku štednje koja je blokirala stopu rasta. Istovremeno smo nastavili da radimo na konsolidaciji državnog budžeta i smanjivanju duga. Socijalna davanja držimo u granicama, ali je dohodak građana veći. Prvi korak je bio osvojiti povjerenje investitora, ali i ljudi. Drugi korak je bio program „capitalizar", koji je imao za cilj stvaranje boljih uslova za privredu, a posebno za mala i srednja poduzeća. Glavni izvor našega rasta su investicije i izvoz – rekao je.

Ako pažljivo pogledate mapu svijeta, tamo negdje na pola puta između Australije i Havaja, usred Tihog okeana, videćete jednu tačkicu pored koje piše "Nauru". U pitanju je najmanja ostrvska država na svijetu, sa površinom od svega 21 kvadratnog kilometra. Međutim, ne dajte da vas veličina zavara: iza ovog ostrvceta leži nevjerovatna priča.

U istom intervjuu, Kabral je naglasio da je smanjenje plata uvijek najjednostavnije rješenje, ali to je uvijek i loše rješenje.

- Time se možda može povećati konkurentnost u kratkom roku, ali to nikada nije prava strategija za srednjoročnu i dugoročnu konkurentnost - kaže Kabral.

Portugal ipak i dalje ima dugi obavezu da ga vrati, ali u odnosu na Grčku, razlika je više nego očigledna.

(Blic.rs)