BiH ima plan postupanja u slučaju velikog priliva migranata

19:10, 14.05.2018.
Thumbnail

Bosna i Hercegovina ima plan postupanja u slučaju velikog priliva migranata. Iz Službe za poslove sa strancima BiH poručuju da je procedura ista, bez obzira na to da li otkriju jednog, pet, ili nekoliko stotina migranata odjednom.

Prvo im se uzimaju podaci – fotografije i otisci prstiju. Služba ih intervjuiše i potom provjerava da li su informacije koje su dali istinite.

Podaci se provjeravaju sa onim kojima raspolažu matične zemlje migranata, a, ukoliko se ne poklope, postupak se nastavlja, što može da potraje mjesecima.

Migrante smještaju u neki od raspoloživih centara, koji imaju prilično ograničene kapacitete. Tada nastaje problem i kad ima mjesta, migranti u centrima ne žele da se zadržavaju. Odlaze, uglavnom, na javna mjesta borave u parkovima, blizu autobuskih ili željezničkih stanica.

"Mi ćemo sigurno vrlo brzo, u vrlo kratkom periodu, u narednih sedam-osam dana, migrante koji su u parkovima nelegalno napravili šatorska naselja, dislocirati, izmjestiti na neke lokacije van grada", izjavio je Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.

vlcsnap-2018-05-14-19h07m59s892

U Informaciji koju je Savjet ministara dostavio bh. poslanicima piše da Bosna i Hercegovina ima mogućnost prilagođavanja pet kasarni potrebama migranata, i da u njih može da se smjesti 1380 ljudi.

Pored toga, navode da Oružane snage mogu da postave jedno veće ili dva manja šatorska naselja, kapaciteta od 500 do 700 ljudi. Jedna od kasarni koju su pomenuli je u Kalinoviku, i u nju bi, barem prema procjeni Savjeta ministara BiH, moglo da stane 500 migranata. U opštini Kalinovik za to ni da čuju. Tvrde da su o tom planu obaviješteni tek kada je Informacija došla do poslanika. Kažu da je opština od 2016. i zvanično vlasnik kasarne koja spada u neperspektivnu vojnu imovinu i da za to imaju svu prateću dokumentaciju. Migrante ne planiraju da prime i to, kako tvrde, ne zato što nisu dobri domaćini i što ne žele da im pomognu, već zato što za to jednostavno nemaju uslova.

"Ti objekti nisu zadovoljavajući s aspekta vode, struje i uopšte mogućnosti neke. To je rapidno visok broj migranata na ovako mali broj stanovnika opštine Kalinovik, koja po popisu ima negdje oko 2000 stanovnika. Znači 500 migranata bi značilo potpuno raseljavanje i gašenje opštine Kalinovik", navodi Mileva Komlenović, načelnica opštine Kalinovik.

Ministar bezbjednosti BiH, Dragan Mektić, u odgovoru na jedno poslaničko pitanje, poručio je da ilegalne migracije mogu da postanu ozbiljan bezbjednosni i humanitarni problem, ukoliko se Bosna i Hercegovina za to dobro ne pripremi.

"Nadležna tijela mogu da izgube kontrolu nad migracionim tokovima ako se trend nezakonitih migracija bude uvećavao. Iako mjerodavne institucije u BiH i dalje kontrolišu nezakonite imigracije i koordinišu djelovanje u oblasti međunarodne zaštite, neophodno je obezbijediti dodatne kapacitete za smještaj, kontrolu i upravljanje povećanim brojem tražilaca azila i nezakonitih migracija", navodi Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH.

Dok vlasti Bosne i Hercegovine i dalje razrađuju plan, Hrvatska se za migrante odavno pripremila. Što se njih tiče, granice su osigurane.

"Hrvatska je svakako već pojačala nadzor granica sa BiH, i naš je stav saradnja s BiH, Srbijom i ostalim zemljama, kako bi smo osnažili granicu i kako bismo zaustavili priliv ilegalnih migranata", navodi Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Hrvatske.

U Bosnu i Hercegovinu je, od početka godine ušlo 3.449 migranata, ali se ne zna koliko ih je prešlo u Evropsku uniju. U istom periodu, skoro dvije hiljade migranata spriječeno je da uđe u BiH.

Stav Vlade Republike Srpske je da neće dozvoliti izgradnju izbjegličkih centara na teritoriji RS, a poručili su i da treba razmotriti mogućnost zatvaranja granica, ukoliko za tim bude potrebe.