Banjaluka: Skoro trećina građana nije predala zahtjev za legalizaciju

Autor Tanja, ATV

Objavljeno: 20:19, 13.08.2017

Legalizacija bespravno sagrađenih objekata ni izdaleka nije riješena. I pored svih produženja rokova i povoljnih uslova, hiljade objekata bi, po sili zakona, trebalo da bude porušeno. Međutim, vlasti, svjesne o kakvom se problemu radi, smišljaju nova rješenja.

Banjaluka još nije legalizovala sve objekte. Kako stvari stoje, neće ni u dogledno vrijeme. Osam mjeseci nakon što je i posljednji rok za povoljno legalizovanje prohujao, još ima preko 30 odsto građana koji nisu ni predali zahtjev. U banjalučkom Odjeljenju za prostorno uređenje kažu da je najčešći problem, očekivano – nedostatak para. Pojedinci zbog toga čak traže da se čitav proces uspori.

“Vi morate biti svjesni da sadašnja legalizacija zahtjeva glavni projekat, katastarske dažbine, zahtjeva unos… To su sve dažbine koje idu mimo legalizacije. Mimo naših naknada. I te dažbine su sigurno od 1.500-2.000, pa i do 4.000 maraka, zavisno od objekta”, kaže Slobodan Stanarević, v.d. načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje.

telop3

U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju kažu da oni koji nisu legalizovali svoje objekte na vrijeme rizikuju da im svakog trena inspekcija pokuca na vrata i krene sa rušenjem. Ipak, svjesni su da postoje hiljade i hiljade neriješenih zahtjeva.

“U programu rada Narodne skupštine za tekuću godinu planirane su i izmjene i dopune Zakona o uređenju prostora i građenju kojim je uređena ova oblast. U ovom momentu ovo ministarstvo kao obrađivač navedenog zakona ne može pouzdano reći da li će biti dodatnih rokova za podnošenje zahtjeva za legalizaciju”, poručuju iz resornog ministarstva.

Nezvanično, u ministarstvu kažu da bi u sklopu novog zakona vjerovatno bio i novi rok za legalizaciju. Stanarević kaže – već sam razgovarao sa ministarkom Golić. Po njegovom prijedlogu, građani ne bi dolazili u gradsku upravu, nego obrnuto.

“Više građani ne bi dolazili u grad, nego bi mi išli građanima. Mislim da bi bio bum, i za građane, i za legalizaciju, za sve. Da bi im smanjili troškove, da bi napravili takvu situaciju da bi se oni osjećali stvarno ljudima”, kaže Slobodan Stanarević.

Ako bi se izmjenio Zakon o građenju, ne samo da bi proces tekao uz minimum birokratije, nego bi bio i povoljniji za građane. Ipak, s obzirom na hroničnu besparicu i neriješene imovinske odnose u jednoj petini slučajeva, ako se i donese najbolji mogući zakon – pitanjem divlje gradnje sigurno ćemo se baviti još dugo vremena.

Izneseni komentari su lični stavovi autora i ne predstavljaju stav redakcije ATV portala.
Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone