Zbog velikih količina ilegalno odloženog animalnog otpada, područje Banjaluke u ovom trenutku predstavlja tempiranu bombu za izbijanje zaraza i zagađenje životne sredine.
Desetine divljih deponija na skoro svakom sporednom putu ili tone životinjskog otpada pobacane u korita vodenih tokova, posebno u ruralnim područjima, dodatno uvećane naglim rastom stanovništva i razvojom stočno-peradarske industrije u poslednje dvije decenije počelo je poprimati zabrinjavajuće razmjere.
Važeći zakonski propisi u vezi ove oblasti ili ne odgovaraju stvarnom stanju ili se ne provode. Otpad ove vrste u svetu se koristi kao izvor brojnih poslova ili potencijalni izvor energenata dok se kod nas tretira samo kao uzrok zagađenja životne sredine. Evidentan je nedostatak kvalitetne higijenčarske službe, sanitarnih klaonica, sredstava za reciklažu i kapaciteta za preradu animalnog otpada i njegovih nus proizvoda koji predstavljaju teškog zagađivača životne sredine, prije svega zemljišta i vode te potencijalnog izvora zaraza opasnih za stanovništvo.
Dobar primjer opasnosti neregularnog zbrinjavanja animalnog otpada jeste nedavni slučaj eutanazije stada od 55 koza oboljelih od Kju groznice u okolini Banjaluke, čije su lešine pohranjene u jedno neuslovno stočno groblje, gde postoji mogućnost da glodari ili insekti prenesu bolest u okolinu i da se putem nomadskog stočarstva bolest raširi okolinom, ali drugog rješenja jednostavno nije bilo.
Da je situacija alarmantna govori i činjenica da je u Banjaluci ove sedmice održan stručni skup o integralnom upravljanju životinjskim otpadom i rješenjima za njegovo zbrinjavanje na kojem su učešće uzeli predstavnici lokalne i republičke vlasti, pošto na nivou Republike Srpske nema organizovanog zbrinjavanja životinjskog otpada.
Direktor Centra za razvoj poljoprivrede i sela Draško Ilić kazao je da su na osnovu urađenih višemjesečnih analiza ovog Centra i gradskih komunalnih i inspekcijskih odjeljenja utvrđeno da grad nema nekoliko bitnih kapaciteta, koji bi trebalo da postoje u oblasti zbrinjavanja otpada ove vrste, i da se ovaj problem mora što hitnije rješavati na adekvatan način.
- Nemamo sistemsko zbrinjavanje životinjskog otada i zbog toga smo registrovali brojna nekontrolisana životinjska groblja. Smatramo da je ovo veoma važno pitanja sa kojima se suočavamo. Ovdje je prije svega riječ o uticaju animalnog otpada na život i zdravlje ljudi, jer otpad ove vrste vrlo brzo, uz ovaj tempo njegovog rasta, može postati ozbiljan ekološki i zdravstveni problem na području Banjaluke-kaže Ilić i dodaje da je u pitanju problem koji se može kvalitetno riješiti uz mimimum potrošenih budžetskih sredstava
-Ovo jeste, vrlo bitno pitanje za našu životnu sredinu, ali je i vrijeme da razmišljamo o tome kao o profitabilnom poslu, preko kojeg možemo doći do obnovljivih izvora energije i novih radnih mjesta. Prije svega možemo putem sredstava iz evropskih fondova namjenjenih zaštiti životne sredine i kroz privatno-javno partnerstvo da otvorimo nekoliko kapaciteta za preradu animalnog otpada, čime bi osim rješenja zaštite životne sredine stvorili uslove i za otvaranje novih privrednih subjekata i novih radnih mjesta, bez velikih troškova u ionako optrećenom gradskom budžetu - naveo je Ilić.
Grujić: Gorući problem za „Depot“
Novo Grujić, direktor „Depota“ kaže da je manjak kapaciteta za adekvatno odlaganje otpada animalnog porekla jedan od gorućih problema banjalučke deponije.
- Kada uzmete u obzir da je deponija u Ramićama jedina deponija koja ima odlagalište za životinjski otpad u sedam opština koje pokriva naše preduzeće jasno je koliko to predstavlja problem za nas. Pri čemu mi imamo klasično odlagalište te vrste otpada bez prerađivačkih kapaciteta, što ne odgovara ni ekološkim standardima Depota, ni kapacitetima količine otpada, koji se stvara u regionu. Zbog čega bi to brzo moglo postati jedan od gorućih ekoloških problema za Banjaluluku, čije se rješavanje ne može ostvariti bez saradnje gradskih i republičkih institucija i to u što kraćem roku- kaže Grujić.
