Vijest koja je privukla dosta paženje protekle sedmice u Banjaluci bila je pojavljivanje u centru grada uralske ili dugorepe sove, ptičije vrste koja se veoma rijetko može vidjeti u urbanim sredinama.

Avantura male sove, koja je u veliki grad zalutala u potrazi za ukusnim obrokom, doprinijela je da banjalučka javnost sazna jednu skoro nevjerovatnu činjenicu, a koje većina nas nije svjesna.

Naime, Grad na Vrbasu veoma je bogat pticama kojih prema istraživanju Društvu za istraživanje i zaštitu biodiverzita u Banjaluci ima čak 85 vrsta, što ovo mjesto stavlja u vrh BiH po raznovrsnosti pernatih stanovnika!

Ornitolog Jovica Sjenčić kaže da uralska sova druga po veličini vrsta koja obitava u našim šumama i da ih ima dosta u očuvanim, starim šumama na Kozari, Grmeču i okolnim planinama, ali nije tipično da se vidi u gradovima.

"Radi se o mladoj ptici koja je sa neke planine zalutala u Banjaluku. Interesantna stvar kod ove vrste je da stare jedinke proganjaju mlađe, a pošto su neiskusne, mlade sove budu privučene glodarima kojih ima jako puno po gradovima, pa je to je vjerovatno glavni razlog zašto je došla u grad.  Imali smo par poziva od građana koji su uočili ovu sovu, pa smo poslali kolegu na teren. On je pokušao da izbjegne hvatanje, pa ju je usmjerio kako bi otišla izvan grada. Međutim, juče smo ponovo dobili informaciju da je sova viđena u jednom dvorištu, a mi ćemo nastojati da ispratimo slučaj do kraja, jer se radi o rijetkoj, malobrojnoj vrsti. Bila bi velika šteta da ona nastrada ili da nekoga povrijedi", kaže  Sjenčić, koji je i član Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta.

On kaže da je veliki problem u gradu nepostojanje gradske službe koja bi bila zadužena za slične situacije:

"U gradu nema nikakvog servisa, niti interventnog tima koji bi u takvim slučajevima reagovao, kako zbog zaštite tih divljih životinja, tako i zbog sigurnosti građana. Apelujemo da u tim slučajevima ljudi ništa sami ne preduzimaju, već da zovu nas ili Zavod za zaštitu prirode, znači nekoga ko je stručan da procijeni o kojoj vrsti se radi."

Sjenčić kaže da je Banjaluka izuzetno bogata ptičijim vrstama

U njoj obitavaju kreje, svrake, djetlići, drozdovi, vrane, divlje patke, sive čaplje, itd, a iznad grada često se mogu primjetiti preleti nekih veoma krupnih vrsta ptica grabljivica, poput orla kliktaša i orla bjelorepana.

"Mi smo do sada u urbanom dijelu Banjaluke zabilježili 85 vrsta ptica, što je prilično velik broj. Razlog tako velikog broja je taj što Banjaluka ima očuvane zelene površine, drvorede, park Mladena Stojanovića, studentski kampus, itd, a okružena je i šumama na Šehitlucima, Šibovima, Trapistima… Sve to, uz Vrbas, koji je takođe veliko ptičije stanište, igra ulogu da Banjaluka ima veoma bogat i biljni i životinjski svijet", kaže Sjenčić.

Kako bi Banjalučani i dalje uživali uz sve te silne vrsta ptica koje u gradu žive, izuzetno je važno da se očuvaju kvalitena staništa tih životnja, smatra Nataša Crnković iz Centra za zaštitu životne sredine.

"Ada na Vrbasu, koja je odnedavno pretvorena u ugostiteljsku oazu, je bila najveće stanište sivih čaplji na području mnogo širem od same Banjaluke i to područje je za njih skoro u potpunosti uništeno.

Različite vrste zahtjevaju različita staništa. U urbanim sredinama je posebno važno da se zadrži raznolikost staništa, od vodenih (riječnih, močvarnih), pa do zgrada (očuvanje kolonija gradskih lista u pojedinim naseljima), zidina tvrđava, aleja, parkova, voćnjaka i sl. Poseban problem su trendovi sa staklenim fasadama, koje mogu biti fatalne za ptice", kaže Nataša Crnković.

Ona se slaže sa Sjenčićem da Banjaluci nedostaje ustanova koja bi reagovala u slučaju pojavljivanja divljih životinja u gradu.

"Ustanova koja bi se brinula u takvim životinjama, ali i evidentirala sistematski i pratila njihova pojavljivanja, je veliki nedostatak našeg grada i države. Da nema predstavnika pojedinih udruženja, kao što je Društvo za zaštitu i istraživanje biodiverziteta, mnoge konkretno ptice ne bi bile spašene", kaže Nataša Crnković.

(Mondo.ba)