Banjalučani primorani da drva kradu sami od sebe

Autor Aleksandar Stijaković, ATV

Objavljeno: 18:02, 13.09.2017

Kako bi izbjegli plaćanje skupe dozvole za sječu drva, pojedini građani bukvalno iz vlastite šume „kradu“ ogrev za svoju porodicu.

Ljudima je, pričaju, mahom problem „ganjati“ papire i komplikovanu proceduru da mogu posjeći drva iz svoje šume, te neki Banjalučani krišom izvlače balvane sa svog zemljišta.

– Ostavinski papiri još nisu završeni kako bismo zvanično dokazali da je šuma u Donjim Kolima u stvari naša, zato smo unajmili poznanika sa kamionom da zajedno noću izvučemo drva. U zamenu smo mu poklonili sedam metara drva, a mi smo u tri ujutru istovarali i slagali drva ispred kuće da nas ne otkriju- otvoreno nam je ispričao jedan bračni par, zašto su se odlučili na krađu iz „porodičnog dvorišta“.

Iz Udruženja privatnih šumovlasnika „Naša šuma“ upozoravaju da je apsurd što se, za razliku od drugih zemalja u okruženju i Evropi, jedino kod nas mora platiti namet za sječu drva u svojoj šumi, i to po cijeni od deset odsto od vrijednosti drvnih sortimenata.

To je, kažu, jedan od razloga što tek mali broj privatnih vlasnika traži dozvolu da sijeku drva za svoje potrebe.

– Takođe, ove dozvole može da izdaje samo javno preduzeće, zbog čega su gužve i dugo treba čekati na šumara da dođe, dok ljudi često imaju rezervisan kamion za prevoz samo na jedan dan. To nije u redu, zato se zalažemo da se vlasnicima šuma omogući da sami biraju šumara sa licencom, isto kao što sami birate zubara ili automehaničara – pojašnjava predsjednik udruženja, Duško Topić. Pravih šumskih krađa, smatraju u udruženju, daleko je više u državnim šumama, nego u privatnim.

U republičkoj šumarskoj inspekciji ističu da su na području Banjaluke ove godine, u okviru redovnih i vanrednih kontrola oduzeli oko 277 metara kubnih šumskih drvnih sortimenata, procenjene vrednosti 25.400 KM. To je polovina od ukupnog broja na nivou cele Srpske.

– Šumski drvni sortimenti su oduzeti na postrojenjima za primarnu preradu drveta i u prometu, jer je utvrđeno da nisu žigosani ili nisu obrojčeni, ili nedostaje prateći otpremni iskazi, što ukazuje na to da je reč o bespravnoj seči- rekal je portparol Dušanka Makivić, dodajući da je policiji i tužilaštvima predočeno da bi se u određenim situacijama moglo raditi o krivičnim delima i da ima potrebe za dodatnim istragama.

Makivićeva ističe da je zbog raznih nepravilnosti utvrđenih u oblastima korišćenja šuma, uzgajanja, primarne prerade drveta, republička šumarska inspekcija izdala je 293 prekršajnih naloga u vrednosti od 390.800 KM, podnijela četiri prekršajne i jednu krivičnu prijavu.

Za krađu preko tri metra kubna šumskih drvnih sortimenata predviđena je novčana ili kazna zatvora do dve godine.

Kazna za fizička lica iznose od 300 KM do 900 KM, a za pravna od 3.000 KM do 9.000 KM.

Kako kažu u Policijskoj upravi Banjaluka, najviše krivičnih dela šumske krađe evidentirano je na Manjači, te na širem području naseljenih mjesta Piskavice i Ponira.

Ove godine na području grada evidentirano je 18 krivičnih dijela šumske krađe, a bruto masa posječenih stabala iznosila je 300,7 metara kubnih, rečeno je u Policijskoj upravi Banjaluka. Zbog sumnje na krađu iz šuma protiv 14 osoba je podnesen izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka.

Iz policije podsjećaju da kontinuirano realizuju akciju „Lager“ sa ciljem otkrivanja krivičnih djela koja se mogu dovesti u vezu sa zloupotrebom drvnih sortimenata.

Nelegalna sječa na Manjači

U Šumskom gazdinstvu Banjaluka objašnjavaju da su na platou Manjače neriješeni imovinsko-pravni odnosi, zbog čega je problem nelegalne sječe drva tu prisutan već godinama, a registrovane štete najveće.

– Pravili smo puteve i postavljali rampe na toj lokaciji, tako da je ova pojava prilično suzbijena kako je bilo ranije – govori tehnički direktor Zoran Popović. Pojašnjava da su u Poniru, takođe označenom kao mjestu čestih krađa, većinom privatne šume nesređenog vlasništva, što radnici javnog preduzeća nisu obavezni da čuvaju.

Mada mnogi prozivaju radnike „Šuma“ da su dio organizovanih krađa, Popović ističe da redovno imaju interne kontrole u firmi, i da nisu pronašli neregularnosti u radu zaposlenih.

– To se većinom radi u privatnim šumama- poručuje on.

(EuroBlic)

Izneseni komentari su lični stavovi autora i ne predstavljaju stav redakcije ATV portala.
Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone