Evropska unija (EU) spremna je uraditi sve da do 2025. godine (neke) države zapadnog Balkana uđu u EU. Ali svađe u regionu taj plan mogle bi bitno usporiti, upozorava u svojoj analizi magazin "EUobserver".

"Partneri na zapadnom Balkanu sada imaju istorijsku priliku. Po prvi put njihove šanse za uključenje u EU dobile su i najbolji mogući vremenski okvir", navodi se u dokumentu koji priprema Evropska komisija na ovu temu.

Zvanično predstavljanje

Strategija širenja Unije na države ovog regiona trebala bi biti objavljena 6. februara na zvaničnoj prezentaciji Evropske komisije. Njeno formalno usvajanje planirano je za 14. februar u Briselu.

"Uz snažnu političku volju, ispunjenje istinskih reformi, te trajnim rješenjima za nesuglasice s susjedima, Crna Gora i Srbija trebale bi biti spremne za članstvo do 2025. godine", citira ovaj medij prijedlog strategije.

Očekuje se i da "Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina i Makedonija, takođe napreduju na putu prema EU do ovog roka (2025. godina, op.a.). Predviđena je i alternativna ovom stavu. U strategiji bi moglo stajati da pregovori s njima "trebaju biti u poodmakloj fazi".

Ranije je u više navrata iz Evropske komisije isticano da su Crna Gora i Srbija pomenute jer su te države već počele s otvaranjem poglavlja i pregovorima. Crna Gora nije bila nimalo sretna što je stavljena u isti koš sa Srbijom.

Zvanična Podgorica otvorila je gotovo sva poglavlja, a preliminarno su završeni pregovori barem o njih pet. Srbija je bitno sporija u tom procesu. Nema još nijedno zatvoreno poglavlje, a donekle je usporeno otvaranje novih. Beograd pregovara s EU o nekih 20, od 35 poglavlja.

Albanija i Makedonija se sve žešće bore da i one počnu pregovore, dok Kosovo priprema aplikaciju za kandidatski status.

"BiH tumara u nastojanju da dobije status 'kandidata' EU", navodi EUobserver.

Ovaj medij, nadalje, ističe da je u strategiji istaknuto da Brisel "niti može niti hoće 'uvoziti' bilateralne probleme".

"Zbog toga sve zapadnobalkanske države koje žele članstvo, moraju ove nesuglasice rješavati urgentno", navodi se u nacrtu strategije za Balkan.

Opet zastoj

Zanimljivo je da se ističe i da teritorijalni sporovi među državama mogu biti rješavani na Arbitražnom tribunalu u Hagu, čije su odluke "konačne i obavezujuće", te se "moraju u cjelosti poštivati".

Zanimljivo je da takav stav ne važi za članice EU.

Unija je, naime, ponudila posredovanje između Hrvatske i Slovenije u sporu oko Piranskog zaliva. Iako je Slovenija dobila spor na Arbitražnom tribunalu, Brisel je voljan potražiti neki kompromis.

Da situacija bude kompleksnija, Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker) pred susret s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom, izjavio je da slovenačko-hrvatski spor usporava integriranje zapadnog Balkana u EU.

"Dalje širenje EU na države zapadnog Balkana u rukama je Slovenije i Hrvatske. Blokada koja sada postoji kod ove dvije države utiče na perspektive država regiona da postanu članice EU", izjavio je Junker.

Sveobuhvatni dogovor Srbije i Kosova

U nacrtu strategije, Evropska komisija predviđa i seriju teških mjera za Srbiju, ako želi u EU, ali i kada postane članica.

Njen, kao i Crne Gore "strateški je interes da se zalažu i rade na tome da pomažu aspiracije za učlanjenje svojih partnera".

"Sveobuhvatna normalizacija odnosa između Srbije i Kosova nužna je u formi pravno obavezujućeg sporazuma", navodi se u dokumentu.

Ističe se da je to od suštinskog značaja za članstvo u Uniju.

(Avaz)