Luka Kecman, prorektor za ljudske i materijalne resursa Univerziteta u Banjaluci rekao je da po ko zna koji put iz Sarajeva dolaze krajne nelogične i neobjašnjive odluke koje se tiču obrazovanja i nastavnog plana i programa.

"Ukoliko se želi neki zajednički život treba poštovati ono što je dogovoreno.  Znamo da ovaj rat nije bio jednostavan i da neke strukture ne žele da priznaju da je bio građanski i vjerski rat.

Što god bude više ovakvih poteza mi ćemo biti dalje jedni od drugih. Povlače se potezi koji nas udaljavaju", komentarisao je Kecman govoreći u sadržaju udžbenika istorije u Federaciji BiH gdje se govori o genocidu u Srebrenici i opsadi Sarajeva.

Senadin Lavić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta  u Sarajevu je predložio da istoriju Balkana napišu evropski profesori.

"Ako mi nismo u stanju kao naučna zajednica da se dogovorimo šta se ovdje dešavalo, onda treba da svi sjednemo u ćošak i da pustimo evropske profesore da nam objasne šta nam se dogodilo za vrijeme rata. Najjednostavnija stvar za nas je da prihvatimo presude iz Haga i da se ponašamo prema njima. Predlažem da svjetski stručnjaci napišu istoriju Balkana i svih naroda", kazao je Lavić.

"Srpska djeca koja danas žive u Banjaluci ili Sarajevu nisu kriva za ono što su neki tipovi uradili u njihovo ime. Istorija nije bitna za budućnost ove zemlje, djeca treba da uče o tehnologijama i korisnim stvarima", komantarisao je Lavić.

Sociolog Ivan Šijaković postavlja pitanje šta će istorija djeci u osnovnoj školi ili u srednjoj školi.

"Društvena istorija je izbačena iz nastavnog plana i programa u mnogim svjetskim državama. Potrebna je samo jedna godina izučavanja istorije civilizacija. Stavljanje istorije u nastavni plan i program je beskorisno za djecu", rekao je Šijaković.

Darko Knežević, dekan Mašinskog fakulteta u Banjaluci, smatra da su pitanja identiteta  važna pitanja kojima se ne pristupa na pravi način.

"Mislim da nebi bilo dobro da nam stranci pišu istoriju. Što se tiče prava i sudova sve se svodi na dogovor moćnih država. Mislim da je dobro da se o ratnom periodu još uvijek ne razgovara, da se dogovore neke činjenice koje će se izučavati a o ostalim detaljimada se uči  kada dođe vrijeme za to", rekao je Knežević.