Daleko od očiju javnosti vode se teški pregovori između evropskih država i SAD oko potpisivanja Transatlantskog trgovinskog sporazuma /TTIP/ koji je dugo bio obavijen velom tajne, ali je odnedavno dostupan i evroparlamentacima koji u takozvanim zaštićenim sobama mogu da se upoznaju sa njim.

U intervjuu Srni ambasador BiH u Briselu Draško Aćimović rekao je da bi ovim trgovinskim sporazumom, prema navodima nekih diplomata, trebalo da bude olakšana trgovina između Evrope i Amerike, a samim tim i povećana mogućnost ekonomskog razvoja sa otvaranjem novih radnih mjesta, a kao najvažniji argument, mada samo teorijski, tvrde da će se svakoj evropskoj porodici povećati standard za 545 evra godišnje.

Drugi pak, navodi Aćimović, smatraju da je to definitivni kraj demokratije i političkih sistema i uspostavljenje vlasti velikih korporacija iznad svake političke države.

"Sam sporazum, navodno, zadire mnogo dublje od same trgovine i ulazi u sfere elektronske uprave, e-zdravstva, e-usluga i slično, što govori o ozbiljnosti i širini samog sporazuma i, naravno, strahu država od gubitka samostalnosti njegovim potpisivanjem", pojasnio je diplomata iz BiH.

On je podsjetio da je nedavno objavljena i informacija da ugovor daje mogućnost uticaja SAD na izradu zakona Evropske unije i da je to protumačeno da korporacije preuzimaju kontrolu nad EU parlamentom.

"To je izazvalo veliki šok među parlamentarcima, kao i evropskim državama koje smatraju da je to gubitak njihovih suvereniteta i prelazak sa političkog, demokratskog na korporativno upravljanje državama, odnosno da će velike firme postati vlasnici država i samim tim u potpunosti potčiniti državne interese svojima. Ovo su interpretacije ljudi, upoznatih sa sporazumom, a kojih je veoma mali broj", rekao je Aćimović.

Portparoli Evropske komisije koja bi, umjesto parlamenta, trebalo da preuzme vodeću ulogu u ovom procesu, oštro su demantovali sve i ističu da se ovim sporazumom ukidaju birokratske procedure između EU i SAD i da to treba da donese Evropi dodatnih 150 milijardi, a SAD 120 milijardi prihoda i da sama ta razlika govori o prednostima ugovora za Evropu.

Međutim, strah izaziva tajnovitost pregovora i netransparentost kojom se pojačavaju sumnje protivnika TTIP koji tvrde da će njegovim potpisom velike međunarodne korporacije preuzeti vlast u svim državama i to na način da države postaju garant njihovog poslovanja ili, u slučaju da imaju gubitke i sporove u određenim državama, one će morati da im ih nadoknade.

"To govori u prilog teoriji da je način demokratskog i političkog upravljanja državama, potpisom ovog sporazuma, završen. Vlade će biti samo grupe činovnika koje će izvršavati zarctano od svojih novih, korporativnih vlasnika", tvrde protivnici TTIP.

Oni naglašavaju da ako ovo za mnoge izgleda strašno, to je samo jedan mali dio informacija koje bi se, prema ovom tajnom zaštićenom sporazumu, u Evropi trebalo da primjenjuju odluke kao što su, na primjer, da više neće biti nikakvih ograničenja za GMO hranu, potpuna privatizacija zdravstva, javnih komunalnih preduzeća... ili da više ustav neće biti zaštita država nego da će određeni, izabrani međunarodni sudovi imati ingerencije iznad njih.

"Borba pripadnika 'za' i 'protiv' ovog sporazuma vodi se sve više i to ispred, a više iza očiju javnosti", rekao je Aćimović.

Prema njegovim riječima, određeni EU parlamentarci čak izjavljuju da će i po cijenu prekršene tajne iznijeti detalje ovog sporazuma u javnost uz obrazloženjem da je ovo krah Evrope, dok ih drugi optužuju da će time izazvati veliki problem povećanju ekonomskog rasta.

"Istina, kao i prave namjere, evidentno je da su duboko sakrivene, ali sam fakt da se političari trenutno moraju izjasniti u izbornim kampanjama u svojim zemljama da li će u slučaju pobjede na izborima potpisati ili ne ovaj sporazum, govori o ozbiljnosti i podijeljenosti Evropljana, čak i na osnovu veoma malog broja informacija koje su procurile u javnost", naglasio je Aćimović.

Na pitanje kako će se to odraziti na BiH i region, ambasador BiH je napomenuo da je Hrvatska, kao članica EU, prva koja se suočava sa tim pitanjem i da su neki od njenih EU parlamentaraca već imali mogućnost da pročitaju sporazum, tako da imaju najviše informacija.

"Uskoro će se suočiti sa raspravom sa vlastitom javnošću 'za' i 'protiv' ovog sporazuma, što će zasigurno drugim zemljama u regiji, pa tako i BiH dati mogućnost uključivanja u temu i prije nego sama bude uključena u proces", dodao je Aćimović.

Da li Evropa i svijet ovim sporazumom prelaze u neku bolju ili neku strašniju etapu, kaže on, pokazaće budućnost.