Prašina u našim domovima sadrži u prosjeku 9.000 različitih vrsta mikroba, rezultati su najnovijeg istraživanja.

Istraživači sa Univerziteta Kolorado u Bolderu analizirali su prašinu iz 1.200 domaćinstava širom SAD.

Oni su otkrili da se tipovi bakterija i gljivica razlikuju u zavisnosti od toga gdje se kuća nalazi, ko u njoj živi i da li u kući borave kućni ljubimci.

Doktor Noa Fijerer, profesor ekologije i evolutivne biologije, koji je proveo istraživanja, rekao je da se radi o osnovnoj prirodnoj istoriji.

"Mi već izvjesno vrijeme znamo da u našim domovima žive mikrobi. Sada analiziramo njihovo variranje u različitim staništima", rekao je on, prenio je Bi-Bi-Si.

Volonteri iz 1.200 kuća iz SAD poslali su uzorke prašine istraživačima. Oni su skupljali prašinu i prljavštinu sa ivice iznad vrata, što je dio koji se obično zanemari prilikom čišćenja.

Genetskom analizom utvrđeno je da u prosječnom domaćinstvu živi više od 2.000 različitih gljivica, uključujući apsergilus, penicilijum, alternariju i fusarijum.

Ipak, tačan sastav gljivičnog ekosistema zavisio je od lokacije kuće.

"Većina gljivica koje vidimo u kući dolaze iz područja van kuće. One u kuću ulaze preko naše odjeće, ili kroz otvorene prozore i vrata", rekao je Fijerer.

Takođe, utvrđeno je da u prosječnom domaćinstvu ima oko 7.000 različitih tipova bakterija, u zavisnosti od toga ko živi u kući.

Primjećene su različite bakterije ako u kući žive samo muškarci ili samo žene ili ako ima i kućnih ljubimaca.

Fijerer je rekao da ljudi uopšte ne treba da brinu zbog postojanja mikroba u kući jer su oni potpuno bezopasni.